PIŠE Sanja Zubac
Topli ljetni avgustovski dani mame nas na cjelodnevni boravak u vrtu. U ovom mjesecu možemo najbolje ocijeniti šta u vrtu imamo, šta nam on pruža, a šta nam, eventualno, nedostaje.
Međutim, ako ste bili vrijedni i radili u vrtu sve do sada, onda ćete sigurno uživati i u avgustovskim i septembarskim danima, kada je vrt u punom cvatu. Ruže i dalje intenzivno cvjetaju, trajnice su u cvatu, kao i sezonsko cvijeće koje dostiže svoj maksimum i mami nas da što više vremena provedemo uživajući u njegovoj ljepoti.
RUŽE: Ruže, da bi što duže cvjetale, treba redovno orezivati. Pravilno orezivanje podrazumijeva orezivanje ocvjetalog cvijeta do prvog petolista, ružu možemo orezati i na drugom ili trećem petolistu, zavisno od visine koju želimo. Što niže orežemo, to će nam i sam rast ruže biti niži i obratno, bitno je samo orezati na petolistu, jer tu izbija nova grana na kojoj se pojavljuje cvijet. S orezivanjem prestajemo u septembru kada ostavljamo ocvjetali cvijet da preraste u šipurak koji može biti lijepa dekoracija u toku zimskih dana. Ruže svakako treba i prihranjivati sve do septembra specijalnim gnojivom za ruže svakih petnaest dana, a u proljeće i jesen mineralnim gnojivom NPK.
TRAJNICE: One koje su ocvjetale (proljećne) možete dijeliti, pa na nekim dijelovima gdje nemate cvjetnih gredica možete oformiti nove. Trajnice se dijele u avgustu i septembru da tek posađene sadnice ojačaju i spremno uđu u zimu. Trajnice dijelimo tako da cijelu biljku izvadimo iz zemlje, te zavisno od veličine korijenovog sistema prerežemo ravnom lopatom uzdužno, tj. da nam ostane dio korijena i dio nadzemne biljke, na dva ili više dijelova. Izdijeljene trajnice sadimo u pripremljene gredice na mjesto na koje smo planirali, s tim da vodimo računa da biljke koje vole sunčane položaje budu posađene na mjestu gdje je sunčano i obratno. Biljke nakon sadnje obavezno zaliti.
PRIPREMANJE ZA NAREDNU SEZONU: Kako bi vam sezonsko cvijeće što duže trajalo, redovno orezujte ocvjetale cvjetove, da bi izgledalo svježe i da i dalje bogato cvjeta. Sezonsko cvijeće prihranjujte svakih sedam do deset dana specijalnim tečnim gnojivima za sezonsko cvijeće, po mogućnosti s mikroelementima. Početkom avgusta već izdužene izbojke petunija skraćujemo na 10-15 cm, da “potjeraju” novi izboj, koji će cvjetati sve do prvih mrazeva. Sezonsko cvijeće koje je prošlo vadite, a ako vam se neko posebno svidjelo, možete biljku ostaviti da oformi sjeme, koje možete sačuvati u papirnim vrećicama i posaditi u proljetnom periodu. Takođe, možete posaditi i neke nove vrste dvogodišnjeg cvijeća, kao što su Viola sp. Primula sp. i drugo. Gomolje gladiole kad ocvjetaju i stabljika požuti (osuši se) treba izvaditi iz zemlje. Gomolje očistiti od zemlje koja se nalazi na njima, malo ih prosušiti i ostaviti u suhu, prozračnu i mračnu prostoriju, najbolje u papirnim kesama ili drvenim gajbama, da prezimi. Na gajbama ili papirnim kesama napišite koje vam je boje cvijet da biste znali za sljedeću godinu. Ukoliko se gomolj gladiole razmnožio i dao mlade, pri sadnji sljedeće godine njih možete posebno posaditi i na taj način razmnožiti postojeće gladiole. Prve godine mlade biljke imaju slabiji cvijet nego već oformljene stare biljke, ali već sljedeće godine i one formiraju bogat i lijep cvijet. Isto radimo i sa dalijama i ljiljanima, dok lukovice tulipana, narcisa, krokusa, zumbula i druge ostavljamo u zemlji da prezime. U septembru i oktobru sadimo nove lukovice ukoliko ih već nemamo u vrtu ili želimo da obogatimo već postojeću kolekciju.
GRMLJE: Grmlje koje je cvjetalo u junu i julu orezujemo. Orezujemo grane s ocvjetalim cvjetovima, stare i slomljene grane. Ukoliko je grm već star i ima dosta grana koje smetaju jedna drugoj, onda ga prorjeđujemo tako da mu orežemo što više starih grana do dna, a ostavimo mladice. Zadnje orezivanje obavite do kraja avgusta, bilo da je u pitanju grm ili živa ograda, jer će tada mladi izbojci imati dovoljno vremena da odrvene i ne smrznu pri pojavi mraza.
Na izmaku ljeta nakon provedene sezone u vašem vrtu imate priliku da uvidite neke nedostatke ili možda da napravite izmjene u vrtu. Jesen koja je pred vama je idealno vrijeme da to uradite. Već sada sami, ili uz stručnu pomoć, možete početi praviti razmještaj ili sadnju nekih novih biljaka.
POVRTNJAK: Ukoliko imate povrtnjak, počnite sa sadnjom zimske salate, radića, matovileca, špinata i blitve za jesenju i proljetnu potrošnju. Sadite rasade kelerabe i prase. Pri kraju avgusta na paradajzu otkidamo vrh da bi tek formirani plodovi sazreli prije mraza. U septembarskim danima vadimo krompir, spaljujemo bolesne dijelove stabljike, a zdrave kompostiramo.
Beremo sušimo ili stavljamo u zamrzivač lišće peršuna da imamo za zimsku potrošnju. Vadimo mrkvu da ne bi pucala kad počnu kiše.
U avgustu i septembru ima posla i u voćnjaku, pripremamo sanduke za berbu, sazrijevaju poznate ljetne sorte krušaka i rane sorte jabuka. Kruške beremo kada zelena boja prelazi u žućkastu, a sjemenke počnu da tamne. U toj fazi obrani plodovi se u običnom skladištu mogu sačuvati do petnaest dana. Dok kasne sorte voća uz pravilno skladištenje mogu ostati svježe sve do proljeća.
U novim zasadima voćaka savijamo uspravne izbojke da što prije formiraju cvjetne pupove i prorode.
Takođe je vrijeme i za sadnju jagoda. Na pripremljenim gredicama postavlja se crna plastična folija s rupama u koje se sade jagode. Folija čuva vlagu i štiti jagode od korova. Iza sadnje sadnice obavezno zaliti. Sad posađene jagode već sljedeće godine će dati dobar rod.
Svaka mala pažnja posvećena biljkama produžit će ljepotu vašeg vrta, te ćete tako i vi moći uživati u narednim mjesecima.