Zglob ramena je zglob između nadlaktične kosti i lopatice. Građen je tako da omogućava veliku pokretljivost, ali je zato i vrlo nestabilan. Sve ovo rezultira bolnim ramenom, koje se najčešće javlja kod muškaraca iznad 40. godine života.
Uzrok bola u ramenu
Brojni su razlozi koji mogu dovesti do bolnog ramena. Razlog može biti u samom zglobu (traume, degenerativne ili upalne promjene zgloba), van zgloba (upale, povrede tetiva i mišića, kao i sluznih vreća pored zgloba) ili nešto drugo.
Četiri mišića čine stabilizator ramena, oni prave takozvanu rotatornu manžetu. Upale kod hroničnog opterećenja (kod sportista ili radnika koji opterećuju samo jednu ruku) i rupture ovih mišića i njihovih tetiva uzrok su bolnog ramena. Naglo podizanje tereta ili pad na ispruženu ruku traumatski je događaj koji ima za posljedicu bolno rame. I rad u prinudnom položaju, kao što je dug rad za računarom, gdje upotreba miša zahtijeva prinudni položaj jedne ruke i ramena, može izazvati ovu bol.
Ponekad bol u ramenu može biti simptom i drugih bolesti. Nije mali broj slučajeva da je ova bol prva manifestacija povišenog šećera u krvi ili angine pectoris, odnosno bola vezanog za razvoj infarkta srca. Zato je neophodno da se nakon pregleda fizijatra uradi i RTG snimak ramena, osnovne laboratorijske pretrage i drugi konsultativni pregledi prema procjeni fizijatra.
Klinička slika
Bolovi često počinju postepeno i gotovo uvijek se pojavljuju u području “vrška ramena” uz širenje bola prema nadlaktici. U početku je prisutna samo bolnost, dok kasnije dolazi do progresivnog umanjenja pokretljivosti u području ramena. Bolovi su u pravilu najjači noću, onemogućavaju normalan san, a pokušaj utopljavanja ramena samo ih pojačava. Svaki pokret pojačava bol, što vremenom dovodi do potpune nepokretnosti ramena. Takvo stanje nazivamo smrznutim ramenom.
Terapija
Liječenje akutnog bolnog ramena mora početi što prije i to na sljedeći način. Bez obzira na uzrok bola, treba smanjiti bolove primjenom lokalnih obloga leda ili se bolno mjesto tri do pet minuta masira ledom, više puta na dan.
Da bi se spriječio razvoj kontraktura i povećao obim pokreta, potrebno je obavezno noću držati jastuče ili urolani peškir pod pazuhom da se bolna ruka odmakne do tijela.
Piti nesteroidne antireumatike da bi se umanjili i bol i upala (pet do sedam dana), a moguće je primijeniti i lokalno, u zglob, kombinaciju kortikosteroida i anestetika.
Dalje liječenje jeste primjena fizikalnih agenasa – TENS, DDS, IFS, ultrazvuk, akupunktura, magnet laser i, najvažnije – kineziterapije.
Vježbe se moraju raditi svakodnevno, do granice bola, s ciljem da pokreti u ramenu ponovo budu punog obima i da se spriječe komplikacije kao što je smrznuto rame. U početku se vježbe rade u suspenziji ili uz pomoć fizioterapeuta, a kako se bol umanjuje, tako se vježbe pojačavaju i rade više aktivno. Dopuna liječenja kod povrede i upale mišića i zgloba jeste primjena traka – kineziotaping. Zadatak ovih elastičnih i ljepljivih trakica jeste da se opterećeni i bolni mišići rasterete te time umanji bolnost.
Posebna konzervativna metoda jeste primjena terapije udarnim valom – primjena ultrazvučnih valova visokog intenziteta radi umanjenja bolova, ali i radi “razbijanja” kalcifikata u području ramena.
Sve navedene “konzervativne metode” morale bi unutar mjesec do dva mjeseca u potpunosti riješiti problem bolnog ramena. U slučaju da navedene terapeutske mjere ne dovedu do uspjeha u očekivanom roku ili u slučaju kada je različitim pretragama potvrđena prisutnost lezije tetiva ramena, treba bez straha pristupiti operativnom tretmanu (artroskopija).