Arhitektonska vizuelizacija je 3D grafički prikaz enterijera, eksterijera ili šire graditeljske cjeline u arhitekturi.To je svojevrstan portret arhitektonskog projekta.
Raspolaže visokom informativnošću i odlično prezentuje vanjske karakteristike zdanja. Daje nam mogućnost prošetati pored ili unutar objekta, doživjeti njegove materijale, ocijeniti njegove dimenzije i kako se uklapa u ambijent.
Tehnologija takođe omogućava da se prikaže trodimenzionalni model pri različitim uslovima osvijetljenosti, tj. pri dnevnom svjetlu, ali i u noćno vrijeme. Moguće je čak podesiti osobine dnevnog svjetla prema trajektoriji Sunca u skladu sa stvarnom geografskom širinom i dužinom.
Kao takva arhitektonska vizuelizacija direktno doprinosi pozitivnim reakcijama investitora i olakšava mu donošenje odluka i to još u fazi planiranja. Zbog svega toga ona je danas obavezna etapa u razradi eksterijera ili enterijera i prekrasan pomoćnik u radu svakog arhitekte i dizajnera.
Doživljaj projekta u cjelini
Dizajner, kao autor projekta, je u stanju bez problema u svojoj glavi predstaviti punu sliku neke sopstvene kreacije. Međutim, mnogi drugi ljudi nemaju tako razvijen osjećaj prostora, koji bi im dozvoljavao da na osnovu dvodimenzionalnih tehničkih crteža steknu pravilnu trodimenzionalnu sliku.
Korištenjem arhitektonske vizuelizacije kao dodatnog instrumenta olakšava se razrada i doživljaj projekta u cjelini. Visokokvalitetna arhitektonska vizuelizacija, osim svoje informativne vrijednosti, treba da ima i umjetničku vrijednost sa aspekta kompozicije, izbora rakursa, podešavanja svjetla i vješte prezentacije arhitektonskih elemenata.
Industrija u razvoju
Arhitektonska vizuelizacija jedna je od oblasti vrlo mlade industrije koja se zove – industrija kompjuterske grafike. Razvoj ove industrije pratio je razvoj informatike i kompjutera.
Termin kompjuterska grafika (computer graphics) potiče iz 1961. godine. Značajniji razvoj industrije desio se u osamdesetim godinama prošlog vijeka, a prava ekspanzija uslijedila je u devedesetim i dvijehiljaditim godinama.
Arhitektonska vizuelizacija spada u lakšu kategoriju kompjuterske grafike, stoga je osim dizajnera i arhitekata često privlačila i ljude iz drugih profesija (najčešće razne inženjere). Mnogo je znatiželjnika koji u ovoj oblasti prave svoje prve 3D korake. Prvi specijalisti bili su samouki. S povećanjem obrazovnih institucija na kojima se danas može izučavati kompjuterska grafika, sve su više na cijeni školovani stručnjaci.
Široki spektar mogućnosti arhitektonske vizuelizacije, stvorio je uslove za razvoj te oblasti kompjuterske grafike u posebnu oblast usluga na svjetskom nivou. To je vrlo perspektivna i tražena usluga od strane najrazličitijih klijenata. Sve je više specijalizovanih kompanija koje se vrlo uspješno bave arhitektonskom i dizajn vizuelizacijom. Prosjek godina uposlenika najčešće ne premašuje 30.
Fotorealistični prikazi arhitektonskih oblika
Uz pomoć modernih 3D programa i snažnih današnjih kompjutera moguće je proizvoditi apsolutno fotorealistične prikaze arhitektonskih oblika.
Postoje tri načina prezentacije 3D modela. Najčešći i najjednostavniji oblik prezentacije su statične fotorealistične slike. Nakon što je vizuelizacija gotova pravimo nekoliko “fotografija” tzv. renderinga iz željenih pozicija. Taj materijal namijenjen je za print (reklamne brošure, plakate…) za web objavu ili digitalnu prezentaciju.
Drugi način je interaktivna reklama. U tom slučaju klijent dobija više mogućnosti kao što su biranje tačke pogleda, mijenjanje boja i elemenata objekta. Ovakav interaktivni 3D model sjajno odgovara za postavljanje na web stranicu, ali i za izložbe i prezentacije.
Treći način je virtuelna 3D animacija. Ovo je najkompleksniji i najskuplji način prezentacije gdje se kamere pokreću, sve unutar scene oživljava i kao krajnji proizvod dobijamo animirani film. Osim što je pogodan za web, izložbe i prezentacije, ovakav video je idealan za objavljivanje na televiziji.
Arhitektonska vizuelizacija sve je prisutnija u oblasti trgovine nekretninama. Kupovina nekretnine je izuzetno krupna i ozbiljna investicija stoga su sve prednosti 3D vizuelizacije u ovoj oblasti rado prihvaćene. Danas se nekretnine sve češće prodaju u fazi kada ih kupac još ne može vidjeti u stvarnosti, već samo u lijepom “digitalnom pakovanju”. Zbog toga 3D vizuelizacija mora što uvjerljivije dočarati kupcu kako će njegova buduća nekretnina biti lijepa, udobna i komforna.
Detalji su bitni
Jedna od najčešće pominjanih stvari kada se govori o 3D fotorealizmu je briga za detalje. I zaista ljubav prema detaljima veoma je važna i bez nje ne možete očekivati fotorealističan rendering.
Svi koji su jednom pokušali, koristeći svoju omiljenu aplikaciju, na kompjuteru doseći istinski fotorealizam susreli su se sa brojnim teškoćama. No nakon prvog ozbiljnog uspjeha teško je odreći se fotorealizma u svojim narednim radovima. Napraviti zaista detaljan model nije tako teško. To je prije pitanje discipline, jer se isuviše lako zaustaviti ranije nego što je odgovarajući stepen detaljizacije dostignut. Prema tome: Ne budite lijeni.
Takođe, nikada ne obmanjujte posmatrača. On uvijek očekuje određene detalje, posebno kada je riječ o predmetima svakodnevne upotrebe. Mi te predmete krajnje rijetko analiziramo, tako da je naša predstava o njima nepotpuna.
Kompjuterski modeli su u pravilu uvijek savršeno čisti, idealnih površina, što ih čini neprirodnima. Realnost je puna haosa i nereda. Često je potrebno unijeti haos u neke scene da bi izgledale fotorealistično, a ne neprirodno, nelogično i sterilno.
Uzmimo za primjer neku policu sa knjigama. Teško da ćete u stvarnosti na policama imati sve knjige jednake veličine ili naslova okrenutih u istom smjeru. Još bolji primjer je zdjela sa jabukama. Jabuke u zdjeli svakako ne stoje precizno poredane, već su raspoređene potpuno haotično. Osim toga, sve su apsolutno različite, što po veličini, što po spoljašnjoj teksturi.
Vrlo zapažena stvar u arhitektonskoj i dizajn vizuelizaciji je preveliki poredak. Sve izgleda “kompjuterski”. Ukoliko radimo 3D model nekog novog doma poredak ima smisla jer na taj način dom izgleda neuseljen, nekorišten, nov. Ali i poredak ne smije biti pretjeran. Vjerovatnost da i u novom stanu stolice u trpezariji budu u milimetar na istom odstojanju jedna od druge kao i u odnosu na sto je u stvarnom životu isključena.
Ono što profesionalca u procesu rada razlikuje od nekoga ko to nije svakako su briga za detalje i disciplina. Profesionalac neprestano analizira svoj proces rada i pokušava ga usavršiti. Pridržavanje ovdje navedenih principa 3D fotorealizma nekome će se u početku učiniti dosadnim, a nekome naprotiv zabavnim. Jedno je sigurno kada se naviknete na ta pravila ona će postati dio vas, a vaši će radovi biti realističniji i prirodniji.