Arhitektonski biro HTU Architects iz Pariza je zamislio koncept stvaranja održivih skloništa korišćenjem pijeska, jedinog materijala kojeg negostoljubiva Sahara ima u izobilju.
Koncept, nazvan „Flohara“, je stvoren za Marokanski paviljon na Venecijanskom bijenalu 2014, a bio bi pogodan i za druge slične pustinjske klimatske uslove. Iako ga arhitekte iz biroa HTU Architects nazivaju gradom, on više liči na veliku grupu jednostavnih skloništa a ne na urbanu džunglu zgrada i trgova koji nam inače padaju na pamet kada pomislimo na gradove.
Osnovna ideja stvaranja kuća u pustinji korišćenjem peska zvuči sjajno, i ovo nije prvi put da je ovakva ideja predstavljena. Koncept biroa HTU predviđa upotebu laganih, lako prenosivih „mjehura“ na naduvavanje kao pomoćne konstrukcije na kojoj bi se gradilo. Ovi mjehuri bi bili isporučeni do lokacije po potrebi ili stvoreni lokalno nekom vrstom neodređene mehanizacije.
Kada se postave i propisno naduvaju, mjehuri bi zatim bili pozicionirani ka vjetru. Pijesak, voda i hidrogel bi bili dodati bakteriji Sporosarcina pasteurii (bakterija koja očvršćava pijesak), pripremljeni u jednu cjelovitu mješavinu, koja bi zatim bila raspršena preko mjehura. Oni bi zatim bili ostavljeni tako da pomjerajući pijesak i sunce polako izgrade i ojačaju strukturu. Potom bi se mjehur izduvao i prenio za izgradnju drugog skloništa. Makar je to tako u teoriji.
Ono što je iznenađujuće jeste da solarna energija nije pomenuta u prijedlogu koncepta (niti energija bilo koje vrste), ali ova prihvatilišta bi imala duboki sistem bunara koji bi obezbjeđivali vodu za gajenje povrća i drugog zelenila, čineći pravu malu oazu u pustinji.
Izvor – gizmag.com