Prihvatni i socijalni centri su, usljed niskih temperatura koje su posljednjih dana zahvatile Bosnu i Hercegovinu, topli dom za osobe u stanju socijalne potrebe i beskućnike.
Ovakve ustanove im omogućavaju da hladne januarske dane, tokom kojih je temperatura bila i 20 stepeni celzija ispod nule, provedu na sigurnom, uz topli obrok i adekvatnu njegu, piše Klix.ba.
Prihvatni centri većinom nemaju dovoljno kapaciteta kako bi mogli odgovoriti svim zahtjevima, a koordinatorica zdravstvene njege Gerontološkog centra Banja Luka Nada Jukić za Klix.ba kaže da je ova ustanova jedina ovakvog tipa na području Republike Srpske koja pruža skrb beskućnicima.
“U našem centru trenutno borave dva pacijenta – Milka Kuduk koja je smještena u prihvatnom odjeljenju u Dragočaju kod Banje Luke, a osoba je s mentalnim poteškoćama koja ne može funkcionirati u otvorenoj sredini, i Marko Puzić koji je smješten u centru u Banjoj Luci u otvorenoj sredini. Oni ujutro budu kod nas, a tokom dana odlaze do grada, prijatelja…
Tokom hladnih januarskih dana veći broj osoba traži usluge Gerontološkog centra Banja Luka, toplu sobu, jelo ili napitak, a čim dođe do povećanja temperatura, napuštaju centar i odlaze u svoja boravišta koja su koristili ranije. Takve osobe vole slobodu i ne prihvataju nikakva ograničenja u centru, tako da jedva čekaju ljepše vrijeme koje bi provodili vani”, kazala je Jukić.
Smještajni kapacitet Gerontološkog centra Banja Luka je deset kreveta. Osobama koje borave u ovoj ustanovi su ponuđeni smještaj, zdravstvena zaštita, hrana i piće, usluge vešeraja, kuhinje i socijalnog rada.
Beskućnici na području Kantona Sarajevo u ovakvom periodu ekstremnih vremenskih neprilika borave u Gerontološkom centru Sarajevo, a sociolog Ensar Tičić kazao je da u posljednja dva-tri mjeseca imaju zabilježen povećan broj beskućnika.
“U centru je trenutno smješteno 19 korisnika, prihvatilište nudi 25 mjesta. Osobe u centar dolaze na dva načina – na zahtjev nadležnih službi socijalne zaštite s područja Kantona Sarajevo ili u pratnji službenih osoba policijskih stanica u KS i u pratnji dežurnog socijalnog radnika uz službenu zabilješku.
Beskućnici ne mogu doći samoinicijativno, jer ih u tom slučaju ne možemo primiti. Nemamo definiranu jasnu kategoriju beskućnika pa su to osobe koje se trenutno nađu u stanju socijalne potrebe”, pojasnio je Tičić i dodao da je nekoliko osoba smješteno i zbog zdravstvenih razloga.
U centru ne mogu boraviti određene kategorije stanovništva, odnosno osobe koje imaju zaraznu bolest koja može životno ugroziti druge korisnike, zatim osobe s mentalnim oboljenjima i ovisnici.
Sudeći prema izvještajima meteorologa, jedan od najhladnijih dana u BiH posljednjih dana je bila Zenica. Temperature u gradu na Bosni su se spuštale i do -20 stepeni celzija, a osobe bez doma u ovom gradu, zaštitu i smještaj su mogle potražiti u Domu za beskućnike.
U sklopu Javne ustanove (JU) Centar za socijalni rad Zenica oformljen je Dom za beskućnike pri Udruženju građana “Pomirenje”.
“Beskućnici u domu mogu boraviti od 20 do 8 sati ujutro. Osiguran im je smještaj, doručak i večera, ali se zbog izrazito niskih temperatura zadržavaju i tokom dana. U domu mogu boraviti sedam dana s mogućnosti produženja u slučaju potrebe. Trenutno su ovdje smještene četiri osobe, a kapacitet je deset kreveta.
Osoba može sama doći u centar ili neko od građana prijavi da je primijetio beskućnika. Dom je otvoren prošle godine, a i osobe s područja drugih općina mogu boraviti u njemu”, kazao je Samir Hrustić iz JU Centar za socijalni rad Zenica.
Na području Brčko distrikta djeluje zimsko prihvatilište za smještaj beskućnika, a odjeljenje za javnu sigurnost u Vladi Brčko distrikta i tamošnji Crveni krst djelimično su adaptirali prostorije u jednom objektu u gradskoj bescarinskoj zoni za smještaj beskućnika u zimskom periodu.
Prostor je prilagođen za boravak osoba bez krova nad glavom u hladnim zimskim danima, a na raspolaganju je desetak kreveta. U skloništu su, osim kreveta, osigurani topli napitak i obrok.
Bosna i Hercegovina nema jedinstven registar. Na nivou države postoji projekt koji provode Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, koji su izradili Priručnik za djelovanje centara za socijalni rad u vanrednim situacijama.