Umjetnost je već odavno izašla iz zatvorenog prostora, te polako niče i na gradskim ulicama, kako bi ljude potaknula na razmišljanje i učinila gradove ljepšim i dinamičnijim.
U Prijedoru, koji je poznat kao grad slikara, zaživljava tradicija zidnog slikarstva. Iz godine u godinu, grad na Sani obogaćuju novi murali, još ljepši od prethodnih.
Prijedor je jedinstven u Jugoistočnoj Evropi po ideji koja je potekla iz Udruženja likovnih umjetnika ovog grada. Već 2013. godine, u saradnji sa italijanskim udruženjem „Program Prijedor“, ozvaničen je konkurs „Prijedor, grad murala“, na koji se prijavilo mnogo umjetnika.
Tako je, odabirom najboljeg, oslikana prva fasada u glavnoj gradskoj ulici. Mural „Šeširdžija“, mlade autorke Nataše Konjević iz Banjaluke, plijeni pažnju mnogih koji dođu u Prijedor.
Na njemu su uočljivi brojni simboli potkozarskog kraja – narodni heroj Mladen Stojanović, prva pruga u BiH koja je prolazila kroz Prijedor, rijeka Sana, Radetića kula, spomenik na Mrakovici, prvi školovani slikar u BiH Todor Švrakić i mnogi drugi.
Konkurs “Prijedor, grad murala” provodi se u čast Paole de Manjinkor, italijanske umjetnice koja je 1998. godine, na zidu Mašinske škole, sa djecom iz izbjegličkih centara, naslikala najstariji mural u Prijedoru. Ove godine članovi Uduženja likovnih umjetnika Prijedora zasukali su rukave i restaurisali taj, već dotrajao mural, tako da je dobio novi sjaj.
“Ove godine, kao i svake, maksimalno smo se potrudili da uložimo mnogo energije, truda i entuzijazma da ta priča uspije. Na ovaj način, zaživjela je vizuelna umjetnost u našem gradu. Ovo je, prije svega, odskočna daska za mlade da grade svoju karijeru, da širokoj masi predstave svoj rad. Jer, većina njih se žali kako nemaju prostor da izraze svoju umjetnost, a ovako imaju tu priliku. Mi volimo da kažemo – mural je nešto što bi svaki umjetnik poželio da ima na javnom prostoru”, kaže Boris Eremić, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Prijedor.
Međunarodni konkurs raspisuju na više jezika, a prijavljuju se umjetnici iz svih zemalja svijeta. Tako je autor drugog murala “Transformacija”, koji predstavlja prelazak „iz nekog neživota u život“, mađarski strit-art umjetnik Atila Samoži Vidam.
Treći mural pod nazivom “Vrt” je djelo rumunskog autora Raula Oprea Sadoa, a simbolizuje povratak prirodi.
Četvrti je “Grad”, umjetničke grupe “Dim Tim” iz Beograda, na prvi pogled sačinjen od stepenica koje simbolizuju progres, a tu su i bunar kao izvor vode i simbol života, uz tvrđavu koja je simbol istorije, jer Prijedor ima bogatu prošlost.
Ima i domaćih autora, kao što su Selver Begić iz Banjaluke, koji je oslikao mural pod nazivom “Negdje između početka i kraja” i nastojao da opiše život, pronalazak puta i stvari koje nas inspirišu, u koje smo zaljubljeni i koje nas pokreću u životu. Ljubiša Pušac iz Omarske ove godine oslikao je vizuelnu atrakciju u Prijedoru, mural “Game on”, koji je inspirisan video-igricom ”Super Mario”.
Tako je Prijedor postao pozitivan primjer kada je u pitanju promocija kulturnih vrijednosti.
“Prijedor je, ne samo po muralima, vodeći u RS. Za njegovim primjerom trebalo bi da krenu i druge lokalne sredine. Jer, Prijedor iz svog budžeta izdvaja mnogo sredstava za kulturu i to je za svaku pohvalu”, rekla je Tanja Đaković, pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske.
Za pohvalu je, sigurno, i to da nijedan mural nije bio meta vandala. Jednostavno, svi im se dive, a protivnika nema, jer svaki mural ima svoju priču.