Roboti – vještačka inteligencija u kući

Zadnjih nekoliko decenija nauka i tehnologija napreduju izuzetno brzim, skoro zastrašujućim tempom. Ljudska vrsta svaki dan postaje sve zavisnija o tehnologiji, a već se danas normalna svakodnevica ne može zamisliti bez brojnih luksuza koje tehnologija pruža.

Kada se spomene robot, većina ljudi u glavi stvori sliku limenog čovječuljka koji se nespretno kreće, govori metalnim glasom i obavlja kućne poslove. Zbog smjera u kojem se tehnologija trenutno razvija ipak nije vjerovatno da ćemo u bližoj budućnosti imati univerzalnog robota koji je u stanju obavljati više različitih poslova, već će se prvo pojaviti usko specijalizovani roboti.

Kada se napokon pojave humanoidni, roboti sa sposobnošću kompleksnog razmišljanja koji mogu obavljati različite zadatke, oni sigurno neće izgledati poput nespretnih limenih čovječuljaka, već će i iskusnom oku teško biti uočiti razliku između takvog robota i čovjeka.

Ideja o robotima vrlo je stara, a datira još od Leonarda da Vincija, koji je na neki način predvidio moderne robote zamislivši model pokretne mašine u obliku lava.

Robot u kući

Roboti su već počeli ulaziti u naše domove, radi se o automatizovanim, usko specijalizovanim i zasad prilično skupim robotima koji obavljaju različite kućne poslove. Japanski naučnici rade na stvaranju robota tog tipa. Istraživači sa Univerziteta u Tokiju, iz laboratorije “JSK Robotic” kreirali su humanoida nazvanog Kojiro, koji “uči” da hoda poput čovjeka.

Ovaj robot jedinstven je po tome što je struktura skeleta napravljena po ugledu na ljudsku, što mu obezbjeđuje mnogo prirodnije pokrete. Zbog svoje vještačke kičme on može da se savija i okreće poput čovjeka. Vođa istraživanja, profesor Nakaniši, rekao je kako će ovakva kičma omogućiti proizvodnju lakših i fleksibilnijih robota, koji će moći da rade kućne poslove.

Tradicionalni roboti napajali su se iz teških motora smještenih na zglobovima. Za razliku od njih, Kojirovi motori su vrlo mali, a njegovo tijelo napravljeno je od laganih materijala. Naučnici su ovim imitirali kontrakciju i opuštanje mišića, kakve prave ljudski pokreti, i koji ovom humanoidu daju mnogo više slobode u kretanju.

Japanski naučnici su rekli kako im najveći izazov predstavlja hod, koji bi trebalo da bude što sofisticiraniji kako robot ne bi rušio stvari pred sobom.

Poznate verzije

Prva verzija robota Asima napravljena je 1986, a tada mu je bilo potrebno pet sekundi kako bi napravio korak. Danas bez problema džogira, penje se uz stepenice, a dva kilometra pretrči u manje od 16 minuta. Najnovija verzija poput batlera obavlja sve kućne poslove, izvršava glasovne naredbe, prepoznaje više od deset lica i njihove emocije, a sa drugim robotima “razgovara” putem bežične veze. Naučnici iz “Honde” napravili su i kacigu za ljude kojom je robotom moguće upravljati samo mislima – bez obzira na to gdje se on nalazio.

Nešto manji od Asima je robot Rovio, koji ne usisava, ali se za djecu brine poput brižne dadilje. Opremljen je kamerom, zvučnicima i bežičnom internetskom vezom kojom roditelji mogu razgovarati i vidjeti bilo koga u sobi.

Senzori za zvuk, temperaturu i pokrete upozoriće roditelje na svaku opasnost. Roboti se za djecu brinu i u školi, a profesorica Saya podijeliće klincima zadaće, imenom ih prozivati na tablu, podijeliti petice za trud i znanje. Osim profesorice, Saya je i recepcionarka koja gosta može razumjeti i s njim razgovarati na bilo kojem jeziku.

U Japanu gdje su česti potresi od velike je pomoći i izdržljivi robot RoboCue, koji izvlači ranjenike s mjesta koja su vatrogascima nedostupna, a opremljen je i maskom za kiseonik.

U restoranu “Dalu” u kineskom gradu Jinan rade dva robota recepcionara i šest robota konobara. Goste poslužuju hranom i pićem, a brži su dok voze bicikl.

Koja je sljedeća faza u razvoju robota?

Robot kao sluga, robot kao zabavljač, robot kao mašina ili – robot kao čovjek? Na to je teško odgovoriti, ali kao i obično, daleko od očiju javnosti odvija se prava revolucija. Dok marketinški stručnjaci vješto iskorištavaju fascinaciju novom tehnologijom, za šta je tipičan primjer “Sony”, naučnici uobičajeno sporim tempom rade na potencijalno vrlo značajnim projektima. Jedno je sigurno: era robota približava nam se brže nego što mislimo.

Potencijalna opasnost

Međutim, roboti koji svakodnevno rade kućne poslove mogli bi postati opasni i slučajno napasti, pa i ubiti ljude, upozorili su naučnici.

Oni objašnjavaju da bi se mogao ostvariti scenario filma “I, Robot”, gdje je čovjek stvorio mašinu programiranu da služi ljudima, a koja se potom okrenula protiv njega. Njemački istraživači upozorili su da kućni roboti mogu biti i te kako opasni, a pogotovo kad u rukama imaju oštre predmete poput noža. Da bi otkrili šta će se desiti kad robot u ruci drži opasne predmete, naučnici sa Instituta za robotiku i mehaniku, koji je dio nacionalne vazdušne agencije, programirali su mehaničku ruku i pratili njeno ponašanje kada je naoružana.

Istraživanje je pokazalo da je mehanička ruka probila komad silikona, izbola nogu svinje, pa čak i napala i ubola ljudsku ruku. Povrede koje ovi napadi izazovu mogu biti smrtonosne, zaključili su.

Tim naučnika je, da bi se to spriječilo, dizajnirao prototip sistema za zaštitu koji može zaustaviti robota kada ovaj osjeti da je dotakao novu materiju. Ovim je značajno smanjena težina povreda, ali to nije potpuno otklonilo opasnost.