Posegnuvši za najnovijom tehnologijom rasvjete i pročišćavanja zraka vatikanske vlasti odlučile su od propadanja zaštititi više od 500 godina stare freske u Sikstinskoj kapeli, među kojima su najpoznatije one renesansnog slikarskog čudotvorca Michelangela.
Kako bi zaštitio freske, Vatikan je odlučio da godišnje broj posjetitelja koji uživaju u tom remek djelu ne bude veći od šest miliona što je za gotovo četiri puta više negoli 1994. kada je Sikstinsku kapelu godišnje posjećivalo oko 1,5 miliona turista i kada je instaliran dosadašnji zaštitni sistem.
Novi uređaj za filtriranje zraka bit će nevidljiv za posjetitelje, a s obzirom da će se kretati vrlo malom brzinom neće predstavljati ni opasnost za poznate freske.
Sistem je izradio njemački Osram, instalirane svjetiljke (Light Emitting Diode) troše do 90 posto manje električne energije nego prije i smanjuju toplinu koja je inače opasnost za freske.
Rasvjeta je podešena na tri nivoa, jedna je kada je kapela prazna, srednja će biti upaljena za vrijeme posjeta turista, a treća, puno svjetlija i toplija koristit će se nekoliko puta godišnje tokom papinskih ceremonija.
Sikstinska kapela u izvornom značenju je papinska kućna, kapela u sklopu Vatikanske palače u Rimu. Izgradio ju je arhitekt Giovanni de Dolci između 1475. i 1483. godine po nalogu pape Siksta IV.
Iako ju je oslikavalo više slikara, od Botticellija, Pietra Perugina, Cosima Rosselija, Pinturicchija, najpoznatija je po svom plavom svodu sa zlatnim zvijezdama koji je oslikao Michelangelo.
Svod je površine od gotovo 800 kvadratnih metara što govori da je Michelangelo osim slikarskom tehnikom vladao i matematikom i geometrijom što svjedoče različite figure smještene u trodimenzionalne okvire. Njegove slike prikazuju postanak svijeta od razdvajanje svjetla od tame, stvaranje sunca i mjeseca, stabala i biljaka, čovjeka, a najpoznatiji je “Posljednji sud”.
Historijski podaci govore da je Michelangelo svod Sikstinske kapele oslikavao 23 godine. Spominje se da je Sikstinsku kapelu oslikavao i hrvatski slikar, Trogiranin Ivan Duknović.
Izvor- Fena